"Opterećenje" se odnosi na otpor s kojim se kutna brusilica susreće tijekom rada; varijacije u opterećenju izravno utječu na brzinu vrtnje motora, potrošnju struje i izlazni moment.
Prazan hod: kada kutna brusilica nije u kontaktu s izratkom, radi maksimalnom brzinom s minimalnom potrošnjom struje. To odgovara "brzini bez opterećenja" navedenoj na natpisnoj pločici alata - brojka koja je obično puno veća od stvarne radne brzine.
Nazivno opterećenje: ovo je opterećenje koje se primjenjuje kada kutna brusilica neprekidno radi svojom nazivnom ulaznom snagom. U ovoj fazi motor postiže toplinsku ravnotežu, s porastom temperature koja se približava dopuštenoj granici. Odgovarajuća brzina je "nazivna brzina", koja je općenito niža od brzine bez opterećenja. Na primjer, jedna kutna brusilica može imati brzinu bez opterećenja od 9600 okretaja u minuti i održavati istu brzinu pod nazivnim opterećenjem, što ukazuje na dizajn koji može izdržati velike brzine čak i pod opterećenjem. Nasuprot tome, kutna brusilica od 230 mm može imati brzinu bez opterećenja od 6600 okretaja u minuti, koja pada na 4600 okretaja u minuti pod nazivnim opterećenjem - kompromis koji rezultira značajnim povećanjem momenta (do 17 N·m).
Preopterećenje: Kada opterećenje premaši nazivnu vrijednost, brzina vrtnje dalje opada, potrošnja struje nastavlja rasti, a temperatura motora brzo raste. Dugotrajno preopterećenje skratit će životni vijek motora ili čak uzrokovati njegovo izgaranje.
Zastoj: Ovo se događa kada se brusni ili rezni disk potpuno zaglavi, čime se brzina vrtnje spusti na nulu. U ovoj točki struja doseže svoj maksimum (potencijalno nekoliko puta veći od nazivne struje), a moment je na vrhuncu. Međutim, budući da se ne izvodi mehanički rad, sva se električna energija pretvara u toplinu; to može pregorjeti motor ili stvoriti opasnu situaciju unutar samo nekoliko sekundi.
